Urbani imaginarij ili o otvorenom arhivu
Projekt pod nazivom (Re)collecting Mostar osmišljen je kao nastavak aktivnosti koje je umjetnička produkcija Abart sustavno razvijala kroz prethodne projekte, a one se prije svega odnose na implementaciju suvremenih umjetničkih strategija, u cilju uspostavljanja kontaktnog vokabulara između podijeljenih zajednica grada Mostara. Upravo je podijeljenost, kao specificum par excellence, postala metaforom Mostara, stoga smo smatrali kako je neophodno da se apriori pozabavimo pitanjem javne memorije na izravan i provokativan način, kako bismo preuzeli legitimnu odgovornost za propitivanje, a samim tim i reagiranje na trenutnu situaciju, u svrhu sveobuhvatnijeg detektiranja, sagledavanja i re/iščitavanja suvremenog urbanog stanja grada i postkonfliktnog identiteta. Kroz polifonijsku strukturu koja predstavlja primarni koncept projekta, koji se istovremeno referira na mnogobrojne i različite perspektive u diskusijama o podijeljenim gradovima, kao i na pitanja javne memorije, fokus našeg istraživanja bio je usmjeren na propitivanje i analiziranje kompleksnih mehanizama na osnovu kojih javna memorija dolazi u interakciju s mjestima podijele/a unutar javnog prostora.
Primarni fokus ovog projekta bio je usmjeren na mapiranje javnih prostora grada, sakupljanje javne memorije i kreiranje Urbanog imaginarija kroz koji će dvije, a priori etno-nacionalne, historije grada, biti zamijenjene jednim novim narativom kreiranim od strane svih građana i građanki Mostara. Potreba za kreacijom ovakvog umjetničkog procesa i prostora bila je dvostruko motivirana; s jedne strane činjenicom da su javni prostori zanemareni što je za posljedicu imalo gubitak javne memorije, a s druge pak strane činjenicom da ovom gradu nedostaje prostor u kojem će se iz perspektive i iskustva svakodnevnog života diskutovati i re/kreirati njegova sadašnjost i budućnost. Ovaj imaginarni arhivski prostor predstavljao je leitmotiv i neku vrstu horizonta prema kojem su se kretale sve projektne aktivnosti.
Urbani imaginarij predstavlja otvoreni arhiv koji se može i treba gledati i iščitavati kao heterotopijski prostor u kojem su izloženi dokumenti i mape nastale kroz istraživački proces, fragmenti umjetničkih intervencija i performansa realiziranih na različitim lokacijama grada. Zapravo ovo je otvoreni arhiv koji govori o memoriji grada iz perspektive njegovih građana, on ne pretendira da bude završen, nego predstavlja jednu vrstu privremene umjetničke intervencije i utjelovljuje potencijal za kreiranje otvorenog laboratorija koji će potaknuti nova istraživanja i generirati novi sustav mišljenja. On nije ničiji, on pripada svakome!
Urbani imaginarij je otvoreni arhiv grada Mostara koji su
udruženim snagama kreirali:
Studenti Univerziteta Džemal Bijedić i
Sveučilišta u Mostaru:
Dijana Krešić, Željka Kutle, Sabina Maslo, Boris Orenčuk, Josipa
Vranješ, Adna Žujo
Predavači i umjetnici:
Gordana Anđelić Galić, Branko Belaćević, prof. dr. Michael Fehr,
Božidar Katić, prof. dr. Asja Mandić, Dubravka Sekulić, AZOT
Abart/ OKC Abrašević:
Anja Bogojević, Giulia Carabelli, Kristina Ćorić, Husein Oručević,
Ronald Panza, Amila Puzić, Mela Žuljević
